Dijatomeje su mikroskopske alge, rasprostranjene u kopnenim vodama i morima, te drugim vlažnim područjima (nalaze se čak i na perju vodenih ptica), a sukladno tome se mogu naći i kao planktonski i kao bentoski organizmi. One su jedna od najvećih i najvažnijih skupina organizama na Zemlji, odgovorne za procijenjenih 20% globalne fiksacije ugljika. Njihove prekrasne geometrijske stanice imaju silicijem ojačane zidove stanica. Neke su vrste okrugle, druge izdužene ili trokutaste. Ove silikonske ljušturice dijatomeja su formirane od dvije polovice i perforirane nizom sitnih rupica koje omogućuju ulazak i izlazak vode i otopljenih tvari iz stanice. (Slika 1.)

Slika 1.

Dijatomeje su vrlo specifične kada je riječ o kemiji vode u kojoj žive. Ograničene su rasponima pH, saliniteta, hranjivih tvari, zamućenosti vode i brzine strujanja vode, između ostaloga. Te varijable ponekad također odražavaju ljudske utjecaje na staništa u kojima obitavaju dijatomeje pa se dijatomeje može koristiti kao pokazatelje prirodnih i ljudski induciranih promjena u staništu.

Prethodna su istraživanja zabilježila neke od vrsta dijatomeja koje se mogu naći u Plitvičkim jezerima. Između ostalih to su: Cyclotella plitvicensis, Achnantidium minutissimum, Stephanodiscus neoastraea.

Slika 2.